PONEDELJAK / MONDAY
STUDIJSKI PROGRAM ZA GEOGRAFIJU, FF, Niksic
RASPORED PREDAVANJA / III SEMESTAR
GEOGRAFIJA ZEMLJISTA / SOIL GEOGRAPHY
Predavanja / 13h10-15h25 / 132, FF Niksic
Velibor Spalevic
Studenti kordinatori:
Spisak studenata:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Prezentacija 1:
Studenti:
1
2
3
Kolokvijum 1 / sala 132
Rezultati 15/11/2022
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Kolokvijum 2 / sala 132
Rezultati Kolokvijuma 2, popravnog Kolokvijuma 1
Rezultati 15/12/2022
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Generacija 2021
Šta je to geografija zemljišta?
Geografija zemljišta je disciplina koja prou?ava fizi?kogeografske ?inioce nastanka i modifikovanja zemljišta, njihova svojstva i raspored u prostoru.
Nastaviti jos nekih detlja, a prema zapazanjima sa predavanja, prezentacije, te iz ponudjene literature.
Šta je to zemljište i kojim uticajima je njegov nastanak uslovljen?
Zemljište obuhvata fizi?ki prostor, pedosferu, a nastalo je u odre?enim uslovima, uslovljeno:
a) geologijom (mati?ni supstrat i hidrogeološke prilike);
b) hidrosferom;
c) klimom;
d) vegetacijom i
e) rezultatima aktivnosti covjeka.
Opciono, možete dodati i pojednostavljeni grafi?kiprikaz:
Nastaviti jos nekih detlja, a prema zapazanjima sa predavanja, prezentacije, te iz ponudjene literature.
Dopuni definiciju o zemljištu pomo?u ponu?enih odgovora.
Zemljište je posebna sfera u kojoj se susre?u putevi
a) živog;
b) neživog;
c) živog i neživog.
d) neživog i živog.
stupaju?i u neraskidive odnose obrazuju?i minerogeno-oranogeni kompleks.
Ko je osniva? discipline pedologije?
Vasilij Vasiljevi? Doku?ajev (1846-1903), ruski agronom i geolog. Osniva? pedologije, prirodne nauke. Dao je prvu naucnu klasifikaciju zemljista, zasnovanu na geneti?kim na?elima. Utvrdio je da su za razvoj razli?itih zemljišta od najve?e važnosti klimatski i vegetacioni faktori, sastav mati?noga supstrata, reljef i geologija. Najvažniji mu je rad Ruski ?ernozem.
Šta je to zemljište i kojim uticajima je njegov nastanak uslovljen?
Naša definicaja se malo razlikuje od definicije koju je dao Doku?ajev.
Zemljište obuhvata fizi?ki prostor, pedosferu, a nastalo je u odre?enim uslovima, uslovljeno:
a) geologijom (mati?ni supstrat i hidrogeološke prilike);
b) hidrosferom;
c) klimom;
d) vegetacijom i
e) rezultatima aktivnosti covjeka.
Opciono, možete dodati i pojednostavljeni grafi?kiprikaz.
Nastaviti jos nekih detlja, a prema zapazanjima sa predavanja, prezentacije, te iz ponudjene literature.
Koliku površinu zauzima poljoprivredno zemljište na teritoriji Crne Gore?
Poljoprivredno zemljište predstavlja poljoprivredne površine kao što su: oranice, vrtovi, livade, vo?njaci, vinogradi, maslinjaci, ribnjaci, pa i trstici i mo?vare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
a) Na teritoriji Crne Gore poljoprivredno zemljište zauzima 515.740 ha,
b) ?ini 37,4% ukupne teritorije Crne Gore.
c) U odnosu na broj stanovnika to iznosi 0,79 ha po stanovniku, što se na prvi pogled ?ini da predstavlja zna?ajan resurs za razvoj poljoprivrede.
Nastaviti jos nekih detlja, a prema zapazanjima sa predavanja, prezentacije, te iz ponudjene literature.
U koliko kategorija efektivne plodnosti je razvrstano zemljište, nabrojati ih?
Zemlijšta su razvrstana u pet kategorija efektivne plodnosti:
a) visoka plodnost;
b) srednja plodnost;
c) ograni?ena plodnost;
d) niska plodnost;
e) neplodno zemljiste.
Predstaviti neke detalje vezano za istorijat nauke o zemljištu – po?eci organizovanog istraživanja?
Prva pedolska istrazivanja u Crnoj Gori, kada i u samoj Jugoslaviji, pocinju 1924. - 1925. godine.
I. Kaludjerovic: Problemi melioracija Ulcinjskog polja i isusivanja Skadarskog jezera.
D. Carikov radi 1930. godine radi na problemima plavne zone Skadarskog jezera
D. Zlokovic od 1930. do 1940. godine radi na vise radova o primorskim i kraskim poljima Crne Gore.
A. Stebut 1934. godine razmatra agroekoloske prilike istocnog dijela Crne Gore.
U okviru Drzavne ogledne stanice za juzne kulture, formirane u Baru 1937. godine, postojao je Hemijsko-pedoloski odsjek, koji void ing. Nikola Maracic.
Prva nau?na ustanova u Crnoj Gori: Drzavna ogledna stanica za juzne kulture, formirane u Baru 1937.
Izrada Pedoloske karte Crne Gore (Karte Zemljista): 1964-1988
1964. uspotavljena je jedinstvena metodologija za izradu na nivou Jugoslavije.
Istrazivanja predvodi ing. G. Djuretic (1958. sa studija se vratio na Poljprivredni institut), radi sa timom ing. Marija Pavicevic, ing. M. Djuretic (1961) i tehnicarima P. Celebicem (1964) i Milijanom Kekovic.
Pocinje se sa radom na izradi Pedoloske karte u razmjeri 1:50.000
1967. u Zavod dolazi ing. B. Fustic, 1970 ing. P. Samardzic
1978. zavrsena terenska istrazivanja.
1988. okoncano stampanje svih listova Karte.
2000. godine uradjena Monografija Zemljista Crne Gore.
Koji faktori uti?u na raznovrsnost pedološkog pokriva?a u Crnoj Gori?
Raznovrstan pedološki pokriva? u Crnoj Gori je rezultat pedogentskih procesa, uzajamnog djelovanja prirodnih faktora
a) reljefa,
b) mati?nog supstranta,
c) klime,
d) vegetacije i
e) živih organizama uklju?uju?i i ?ovjeka.
Nabrojati neke važnije procese degradacije kod nas?
Neki od vaznijih procesa degradacije zemljišta su:
- erozija vodom (i vjetrom – manje kod nas);
- salanizacija (i zabarivanje – manje kod nas);
- sabijanje (kompakcija);
- acidifikacija (zakiseljavanje);
- gubitak organskih materija;
- osiromašenje zemljišta u hranivima;
- biološka degradacija;
- razna zaga?enje zemljišta.
Opciono, nastaviti jos nekih detlja, a prema zapazanjima sa predavanja, prezentacije, te iz ponudjene literature.
Pritisci po sektorima:
• Poljoprivreda
• Gazdovanje šumama
• Industrija
• Energetski sektor
• Saobra?aj
• Urbanizacija
• Uticaj rudnika
• Uticaj deponija
• Degradaciju zamljišta usled klimatskih promjena
Opciono, nastaviti jos nekih detlja, a prema zapazanjima sa predavanja, prezentacije, te iz ponudjene literature.
Back Personal page Velibor Spalevic (link)
Back Gea Home (link)